Ove su godine učiteljica Vesna i njeni četvrtaši obilježili Dan ružičastih majica koji se obilježava svake poslijednje srijede u veljači. Ovaj se dan diljem svijeta obilježava kao Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, a naši su četvrtaši tom prigodom izradili i razredni plakat.

Što je uopće bullying?

Bullying, odnosno vršnjačko nasilje među djecom i mladima, jedan je od najznačajnijih socijalnih rizika kojemu su izložena djeca i mladi.

Četiri su tipa nasilnih ponašanja:

1. verbalno (npr. prijetnje)

2. socijalno (npr. ogovaranje i širenje zlobnih tračeva)

3. psihološko (npr. praćenje)

4. tjelesno (npr. udarci).

Iako se u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima izričito ne navodi cyberbullying, tj. nasilje putem interneta kao oblik nasilja, ono svakako udovoljava gore navedenoj definiciji nasilja i može se svesti pod verbalno, socijalno ili psihološko nasilje.

Mnoga djeca i mladi žrtve su različitih oblika nasilja (pa tako i vršnjačkog), no nemaju osjećaj da se mogu povjeriti nekome u svojoj okolini. S tim ciljem želi se naglasiti kako raditi na zaštiti djece od nasilja i tome što se može napraviti u situaciji kada nam se dijete povjeri da je žrtva.

Kako raditi na zaštiti djece od nasilja?

1. educirajte (sebe i druge) o tome što vršnjačko nasilje među djecom i mladima 
2. upoznajte djecu i mlade s time kome se nasilje može prijaviti – obitelj, škola, odrasla osoba od povjerenja, stručnjaci
3. radite na odnosu povjerenja.

Ako saznate da je vaše dijete zlostavljano, možete mu pomoći kroz nekoliko koraka:

• Slušajte svoje dijete otvoreno i smireno. Usredotočite se na to da čujete dijete umjesto da pokušavate pronaći uzrok zlostavljanja ili riješiti problem.
• Pružite podršku djetetu. Recite djetetu da im vjerujete; da ti je drago što su vam se povjerili; da nisu oni krivi; da ćete dati sve od sebe da nađete pomoć.
• Razgovarajte s učiteljem/školom ili stručnjacima. Vi i vaše dijete se ne morate sami suočiti s zlostavljanjem.

Danas, na prvi dan proljeća, a ujedno i na Dan darovitih, obilježavanju Svjetskog dana Down sindroma nošenjem šarenih i rasparenih čarapa pridružili su se učiteljica Vesna Garofulić i njeni trećaši. Simbol su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo. Šarenim čarapama želi se upozoriti na poteškoće osoba s Downovim sindromom i potaknuti poboljšanje njihovog  položaja u društvu.

Učiteljica Vesna i njeni učenici, u znak podrške osobama s Down sindromom, nosili su šarene, rasparane čarapice te su u sklopu nastave Likovne kulture izrađivali iste.

Zašto danas nositi rasparene šarene čarape? Zato da se priča o problemima osoba s Down sindromom. Kada vas upitaju: zašto nosiš šarene (različite) čarape? Progovorit ćete o problemima osoba s Downom i pokazati podršku.

Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju  (mentalni hendikep).

Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.