Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

U petak, dan uoči nadolazećeg praznika 18.11.2022., obilježili smo Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

 

Priča o gradu

Odustajem od svih traženja pravde, istine,

odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom životu,

odustajem od svega što sam još jučer smatrao nužnim

za nekakav dobar početak, ili dobar kraj.

Vjerojatno bih odustao i od sebe sama,

ali ne mogu.

Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe

 i pobjegnemo u svoj strah?

Kome ostaviti grad?

Tko će mi ga čuvati dok mene ne bude,

dok se budem tražio po smetlištima ljudskih duša,

dok budem onako sam bez sebe glavinjao,

ranjiv i umoran, u vrućici,

dok moje oči budu rasle pred osobnim porazom?

Tko će čuvati moj grad,

moje prijatelje,

tko će Vukovar iznijeti iz mraka?

Nema leđa jačih od mojih i vaših,

i zato, ako vam nije teško,

ako je u vama ostalo još mladenačkog šaputanja,

pridružite se.

Netko je dirao moje parkove,

klupe na kojima su još urezana vaša imena,

sjenu u kojoj ste istodobno i dali,

i primili prvi poljubac – netko je jednostavno

sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?

Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima,

nema kina u kojem ste gledali najtužniji film,

vaša je prošlost jednostavno razorena

i sada nemate ništa.

Morate iznova graditi.

Prvo, svoju prošlost,

tražiti svoje korijenje,

zatim, svoju sadašnjost,

a onda, ako vam ostane snage,

uložite je u budućnost.

I nemojte biti sami u budućnosti.

A grad, za nj ne brinite,

on je sve vrijeme bio u vama.

Samo skriven.

Da ga krvnik ne nađe.

Grad – to ste vi.

Siniša Glavašević (zbirka Priče iz Vukovara)

Mjesec hrvatske knjige

Mjesec hrvatske knjige

Dan zahvalnosti za plodove zemlje

Dan zahvalnosti za plodove zemlje

Hrvatski olimpijski dan

Hrvatski olimpijski dan

Dana 12. rujna, s malim zakašnjenjem radi vikenda, obilježili smo Hrvatski olimpijski dan poznat pod skraćenim nazivom HOD te su naši učenici zajedno sa svojim nastavnicima prošetali od škole do Makirine. Svake se godine manifestacija obilježava na datum utemeljenja HOO-a, 10. rujna te se njome promiče važnost bavljenja sportskom aktivnošću, olimpijska načela izvrsnosti u svakom području, razumijevanje, mir i solidarnost među ljudima kao sastavnice olimpijskog djelovanja.

Početci olimpijskih igara odvijali su se u Olimpiji na grčkom poluotoku Peloponezu. Bila su to sportska natjecanja koja su prema mjestu održavanja dobila naziv igre olimpijade. Nitko ne zna kada su počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine pr.Kr. Igre su se održavale na istom mjestu svake četiri godine, a to četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olimpijada te je predstavljalo jedinicu vremena. Naime, vrijeme se tada češće mjerilo u olimpijadama nego u godinama.

Sportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje sportom pomaže u uspostavi ravnoteže. Sportaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom. Ulje i pijesak pomagali su u regulaciji tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu. Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica. Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika kako ne bi ostao zaboravljen.

Olimpijske igre modernog doba

Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. godine u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor.

Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. godine u Ateni.  Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje sportaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju sportova. Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. godine na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave sportom gube na ženstvenosti te da čak postaju neplodne. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala. Porast popularnosti zimskih sportova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. godine u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.

Hrvatski olimpijski odbor

Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. godine. Privremeno priznanje Međunarodnog  olimpijskog odbora uslijedilo je 17. siječnja 1992. godine što nam je omogućilo sudjelovanje na 16. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993. godine.

Ciljevi HOO-a su skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u sportu, poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom sportu te njegovo predstavljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim sportskim organizacijama i udruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih sportskih saveza, skrb o razvoju i promicanju sporta na državnoj razini te poticanje organizacije i usklađivanje sporta na razini županija, gradova i općina.

Svjetski dan osoba s Down sindromom

Svjetski dan osoba s Down sindromom

Danas, na prvi dan proljeća, a ujedno i na Dan darovitih, obilježavanju Svjetskog dana Down sindroma nošenjem šarenih i rasparenih čarapa pridružili su se učiteljica Vesna Garofulić i njeni trećaši. Simbol su šarene čarape jer ih osobe s Down sindromom ne mogu upariti. Nošenjem šarenih čarapa pokazuje se podrška borbi osoba s Down sindromom kako bi se što bolje integrirali u naše društvo. Šarenim čarapama želi se upozoriti na poteškoće osoba s Downovim sindromom i potaknuti poboljšanje njihovog  položaja u društvu.

Učiteljica Vesna i njeni učenici, u znak podrške osobama s Down sindromom, nosili su šarene, rasparane čarapice te su u sklopu nastave Likovne kulture izrađivali iste.

Zašto danas nositi rasparene šarene čarape? Zato da se priča o problemima osoba s Down sindromom. Kada vas upitaju: zašto nosiš šarene (različite) čarape? Progovorit ćete o problemima osoba s Downom i pokazati podršku.

Prosječno se jedno od 650 novorođene djece rađa s Downovim sindromom. Taj poremećaj sprječava normalan tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta. Uzrok Downova sindroma otkrio je 1959. godine genetičar Jerome Lejeune kada je na 21. paru kromosoma otkrio još jedan kromosom viška – umjesto 2 tu su se nalazila 3 kromosoma, a u cijeloj stanici umjesto 46, ukupno 47 kromosoma. Downov sindrom kao naziv za skup zajedničkih znakova i karakteristika potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa koji je još 1866. godine prvi opisao sindrom kod osoba s određenim stupnjem poremećaja u razvoju  (mentalni hendikep).

Svjetski dan osoba s Down sindromom prvi puta obilježen je u Singapuru 2006. godine.

Skip to content