osnovna škola pirovac

Kutak za učenike

Ovdje možete pronaći korisne informacije vezane uz nastavu, digitalne materijale i alate i uživati u kutku za opuštanje. 

“

"Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova."

Eleanor Roosevelt

"Snaga leži u različitostima, a ne u sličnostima."

Stephen R. Covey

"Obrazovanje je najmoćnije oružje koje možemo koristiti da promijenimo svijet."

Nelson Mandela

"Učenje je kao veslanje uzvodno, čim se prestane, odmah se kreće unatrag."

Lao Tse

"Čovjek koji ne čita nema nikakvu prednost pred onim koji ne zna čitati."

Martk Twain

"Obrazovanje nije priprema za život.; obrazovanje je život."

John Dewy

"Učitelji otvaraju vrata, ali vi sami morate proći kroz njih."

kineska poslovica

"Učenje nikada ne iscrpljuje um."

Leonardo da Vinci

"Kada znate bolje, radite bolje."

Maya Angelou

"Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš."

Ahata Christie

"Nastoj ne postati čovjek od uspjeha, nego čovjek od vrijednosti."

Albert Einstein

O školi

Ravnateljica: Marina Erak, dipl. učiteljica razredne nastave

Pedagoginja: Marina Kevrić, prof. njemačkog jezika i knjževnosti i pedagogije

Knjižničarka: Martina Srdarev, profesor njemačkog jezika i književnosti i informatologije smjer bibliotekarstvo

Operativna djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu: Mirinda Šinkić

Koordinatorica za sigurnost djece u prometu: Martina Radnić, magistra primarnog obrazovanja

Koordinatorica za sigurnost djece u prometu

Kao koordinatorica za sigurnost djece u prometu, moj je zadatak brinuti o tome da naši učenici budu što sigurniji na putu do škole i natrag. Svakodnevno se svi mi, a posebno djeca, susrećemo s prometom – bilo kao pješaci, biciklisti ili putnici – i upravo zato je važno da naučimo kako se u prometu ponašati pažljivo, odgovorno i s poštovanjem prema drugima. Cilj mi je da svako dijete u našoj školi zna kako se pravilno ponašati u prometu – ne zato što to mora, nego zato što razumije koliko su oprez, strpljenje i pažnja važni.

Zajedno možemo učiniti mnogo: učenike možemo naučiti da poštuju prometna pravila, vozače da budu obazriviji, a roditelje da budu najbolji primjer svojoj djeci.

Sigurnost djece u prometu nije samo školski zadatak – to je naša zajednička odgovornost.
Zato vas pozivam da se uključite, predložite ideje i svojim primjerom pokRegistration and Enrollmentažete da nam je svima stalo do sigurnosti naših najmlađih.

Martina Radnić, magistra primarnog obrazovanja

Korisne poveznice

Raspored prijevoza učenika

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK
13,10 12,20 12,20 12,20 12,20
14,00 13,10 13,10 14,00 13,10

Kućni red škole

Pročitaj više o pravilima ponašanja u školi te primjerenom odijevanju.

Kriteriji vrednovanja

Prouči koji elementi se vrednuju u nastavi pojedinog školskog predmeta.

Izvannastavne aktivnosti

Pogledajte ponudu izvannastavnih aktivnosti za tekuću školsku godinu.

Stručni suradnici i djelatnici za sigurnost

Pedagozi su stručnjaci kojima je glavna zadaća unaprijeđenje odgojno-obrazovnog rada.

Rad pedagoga u školi:

  • planiranje i programiranje
  • rad s učenicima
  • rad s učiteljima
  • rad s roditeljima

Planiranje i programiranje uključuje:

  • planiranje vlastita stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanja učitelja
  • sudjelovanje u izradbi godišnjeg plana i programa škole
  • planiranje rada i sudjelovanje u radu Učiteljskog vijeća

Rad s učenicima:

  • u suradnji s lokalnim Zavodom za zapošljavanje, izrađuje plan i program za profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika
  • u suradnji s edukacijskim rehabilitatorom i/ili psihologom izrađuje plan rada s djecom s teškoćama u razvoju
  • u suradnji sa školskim liječnikom izrađuje plan zdravstvene, socijalne i ekološke zaštite učenika
  • izrađuje plan kulturne i javne djelatnosti škole te sređuje pedagošku dokumentaciju
  • organizira učeničke radionice i dodatnu nastavu
  • organizira edukativna i odgojna predavanja za učenike, roditelje i učitelje te ih  i sam vrlo često provodi

Rad s učiteljima:

  • provjeravaju realizaciju rada učitelja (nazočnost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.)
  • analiziraju rezultate škole na područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl
  • organiziraju istraživački rad u školama i stručno usavršavanje učitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje

Neposredni odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika pedagoga podrazumijeva:

  1. praćenje i rad učenika s poteškoćama u učenju i ponašanju
  2. pružanju savjetodavne pomoći onima koji trebaju pomoć u različitim odgojno-obrazovnim situacijama kao što su izbjegavanje dolaska na nastavu, dugotrajni izostanci s nastave, neprimjerena i nasilna ponašanja, pomoć u učenju i sl.

Rad s roditeljima uključuje:

  • savjetodavni rad
  • individualno informiranje
  • pedagoške radionice na roditeljskim sastancima
  • suradnju oko provedbe pedagoških mjera

Školski knjižničar u sebi objedinjuje uloge stručnjaka (u području knjižničarstva), nastavnika i stručnog suradnika te iz toga onda proizlaze razna zaduženja.

Predstavnik je školske knjižnice i svog radnog mjesta. Često se, nažalost, o knjižničaru mogu čuti razne predodžbe i predrasude kao o osobi koja ništa ne radi, nego samo čita knjige, no knjižničari su  osobe sa znanjima iz raznih nastavnih područja, znanosti i tehnologije.

Prije svega, najveća uloga knjižničara jest sposobnost „osluškivanja“ i razumijevanja korisničkih potreba te prema tome svakom korisniku knjižnice osigurati ravnopravnu mogućnost korištenja usluga i informacija.

Za kvalitetnu upotrebu informacija, knjižničar je također i informacijski stručnjak, zna kako pronaći relevantnu građu iz različitih vrsta izvora ili medija, te ih pružiti korisnicima.
Knjižničar kao samostalan organizator i voditelj rada obavlja sve poslove knjižničarske struke:

  • inventarizacija
  • stručna obrada građe (katalogizacija, klasifikacija)
  • zaštita i vođenje statistike
  • vodi računa o opremi knjižnice
  • suradnja s nastavnicima u vezi izrade knjižnične građe prema nastavnom predmetu

Iz svega proizlazi kako se od školskog knjižničara očekuje da bude:

  • sveznalica, jer mora iz svih područja znati ono što korisnik od njega traži
  • suvremen, jer prati razvoj informacijskog društva, umjetnosti, znanosti i tehnologije
  • svestran, budući da uz knjižničarstvo vlada znanjima i vještinama iz područja odgoja i obrazovanja
  • kreativan, kako bi pridonio
    kulturnom i javnom životu svoje knjižnice i škole
  • prilagodljiv raznim situacijama, od
    pronalaženja sredstava za nabavu građe do suradnje s kolegama nastavnicima i učenicima
  • samostalan, jer obavlja sve knjižničarske poslove, često bez mogućnosti savjetovanja s određenim stručnjakom u danom trenutku
  • nezamjenjiv kada je odsutan iz profesionalnih i privatnih razloga, jer u školi nema stručnjaka koji bi ga zamijenio

Knjižničar kao nastavnik najveći dio svog vremena posvećuje neposrednom odgojno–obrazovnom radu.

Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice obuhvaća:

  • rad s učenicima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, odgajateljima, ravnateljem i roditeljima
  • planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada

Prema Standardu u radu s učenicima potrebno je:

  • uputiti i poučiti učenike o radu i korištenju knjižnice
  • razvijati čitalačke navike
  • uputiti u način i metode rada na istraživačkim zadaćama
    uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima
  • pomoću referentne zbirke (enciklopedije, leksikoni, rječnici) upućuje učenike za rad i obradu određene teme ili referata

Koordinator za sigurnost djece i učenika u prometu obavlja:

  • koordiniranje i provođenje preventivnih aktivnosti usmjerenih na sigurno sudjelovanje djece i učenika u prometu
  • sudjelovanje u stručnim edukacijama na temu sigurnosti djece i učenika u prometu
  • educiranje nastavnika o temama vezanim uz prevenciju i sigurnost u prometu
  • surađivanje s nadležnim institucijama, uključujući MUP, jedinice lokalne (regionalne) samouprave, sa stručnjacima iz prometnih znanosti radi provođenja edukativnih programa
  • redovito komuniciranje i izvještavanje voditelja školskih preventivnih programa o provedbi planiranih aktivnosti
  • predlaganje dodatnih aktivnosti za povećanje sigurnosti djece i učenika u prometu

U školi će tijekom godine:

  • organizirati edukativne radionice i predavanja o sigurnom kretanju u prometu
  • provoditi prometne igre i natjecanja za učenike
  • poticati učenike da koriste bicikle i romobile na siguran način
  • surađivati s policijom i lokalnom zajednicom u provođenju preventivnih akcija
  • obilježavati važni datumi vezani uz prometnu kulturu
  • redovito informirati roditelje o aktivnostima i savjetima za sigurnije sudjelovanje djece u prometu

Operativni djelatnik za sigurnost i civilnu zaštitu sudjeluje u osiguravanju sigurnog okruženja u školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.
Njegova je uloga preventivna, organizacijska i operativna, s ciljem zaštite učenika, zaposlenika i imovine te pravilnog reagiranja u slučaju izvanrednih događaja.

Opis poslova i područja rada

Ovisno o ustanovi i organizaciji rada, djelatnik može sudjelovati u sljedećim aktivnostima:

  • provođenje mjera sigurnosti i zaštite u školskom okruženju

  • sudjelovanje u izradi i provedbi planova civilne zaštite

  • prepoznavanje i procjena sigurnosnih rizika

  • postupanje u izvanrednim situacijama (evakuacije, krizni događaji)

  • suradnja s ravnateljima, stručnim službama i vanjskim institucijama

  • informiranje i edukacija o sigurnosnim procedurama

Glavni zadaci i opis posla:
  • Kontrola pristupa i imovine: Nadzire ulaske i izlaske u školsku ustanovu, provjerava identitet posjetitelja, obilazi prostore i osigurava imovinu. 
  • Civilna zaštita i krizne situacije: Sudjeluje u organizaciji evakuacije, provjerava prohodnost izlaza te surađuje s hitnim službama poput vatrogasaca i policije.
  • Prevencija i rješavanje sukoba: Prati ponašanja u školi, upozorava na neprihvatljive postupke, sprječava vršnjačko nasilje i smiruje eventualne sukobe. 
  • Tehnička zaštita i održavanje: Rukuje sustavima tehničke zaštite, prijavljuje kvarove te sudjeluje u jednostavnijim poslovima održavanja objekta i okoliša. 
  • Pružanje prve pomoći: Pruža osnovnu prvu pomoć u slučaju ozljeda i reagira prema propisanim protokolima.

ADRESA ŠKOLE

Put škole 10
22 213 Pirovac

Radno vrijeme škole

PON – PET:  7:30 – 15:00

Kontakt & Email

022/467-005
ured@os-pirovac.skole.hr

Raspored zvonjenja

  1. šk. sat: 8:00 -8:45
  2. šk. sat: 8:50 – 9:35
  3. šk. sat: 9:40 – 10:25
  4. šk. sat: 10:40 – 11:25
  5. šk. sat: 11:30 – 12:15
  6. šk. sat: 12:20 – 13:05
  7. šk. sat: 13:10 – 13:55

Naša ravnateljica

Vizija škole je zajedničkim radom i zalaganjem stvarati ugodnu i poticajnu atmosferu u kojoj se svatko osjeća dobrodošlo. Vjerujemo da samo zadovoljan i motiviran učitelj može uspješno odgajati i obrazovati učenike koji će biti na ponos i korist našoj zajednici.

Misija škole je kvalitetnim odnosima i suradnjom učenicima pružiti što bolje obrazovanje i pripremiti ih za život 21. stoljeća. Primjenom suvremenih metoda rada, digitalnih alata, brojnih izvannastavnih aktivnosti, projekata, učeničke zadruge i školskog sportskog društva stvaramo poticajno okruženje za učenje i razvoj.

Za kraj, podsjetila bih sve da je najgora stvar koja se čovjeku može dogoditi – neznanje!

Marina Erak, ravnateljica, dipl. učiteljica razredne nastave

Korisno je znati

Školski raspored sati 

1. razred

2. razred

3. razred

4. razred

5. razred

6. razred

7. razred

8. razred

Sigurnost djece u prometu

Nasilje i zaštita djece

Upisi u 1. razred srednje škole

DO BOŽIĆA

Day(s)

:

Hour(s)

:

Minute(s)

:

Second(s)

DO USKRSA

Day(s)

:

Hour(s)

:

Minute(s)

:

Second(s)

DO JURJEVA

Day(s)

:

Hour(s)

:

Minute(s)

:

Second(s)

DO KRAJA ŠK.GOD.

Day(s)

:

Hour(s)

:

Minute(s)

:

Second(s)

Kako aktivirati Microsoft 365 račun?

Kako biste mogli koristiti Microsoft 365, Outlook, Teams i druge Microsoftove usluge, potrebno je najprije aktivirati svoj Microsoft 365 račun putem CARNET Info portala.

Kako se prijaviti u CARNET Info?

Otvorite CARNET Info portal i prijavite se svojim CARNET/AAI@EduHr korisničkim računom.

Nakon prijave odaberite:

CARNET ID → Pošta i usluge u oblaku → Aktivacija MS 365

Klikom na „Aktivacija MS 365“ šaljete zahtjev za aktivaciju računa u Microsoft 365 sustavu škole.

Koliko se dugo čeka aktivacija računa?

Nakon aktivacije potrebno je pričekati da se račun poveže s Microsoft 365 sustavom. Aktivacija može biti završena za nekoliko minuta, ali u nekim slučajevima može potrajati do 24 sata.

Nakon uspješne aktivacije možete koristiti:

  • Microsoft 365
  • Microsoft Teams
  • Outlook
  • Word
  • Excel
  • PowerPoint
  • druge dostupne Microsoft 365 usluge.

Kako se prijaviti u Microsoft 365?

Nakon aktivacije možete se prijaviti na: Microsoft 365 / Office

ili izravno u: Microsoft Teams

Za prijavu koristite svoj školski CARNET/AAI@EduHr identitet, odnosno podatke koje koristite za prijavu u CARNET sustave.

Što je Microsoft Teams?

Microsoft Teams je alat u sustavu Microsoft 365 koji omogućuje učiteljima organizaciju nastave, komunikaciju s učenicima i kolegama, dijeljenje nastavnih materijala, zadavanje zadataka, održavanje sastanaka i videopoziva te zajednički rad na dokumentima.

Kako se prijaviti u Microsoft Teams?

Za prijavu koristite svoj AAI@EduHr korisnički račun.

  1. Otvorite Office 365 za škole.
  2. Prijavite se svojim AAI korisničkim podacima.
  3. Odaberite Office 365.
  4. Otvorite aplikaciju Microsoft Teams.

Važno: ako Teams koristite prvi put, provjerite je li vaš Microsoft 365 račun aktiviran.

Što se može dijeliti?

  • Word dokumente,
  • PowerPoint prezentacije,
  • PDF dokumente,
  • slike,
  • poveznice,
  • druge nastavne materijale.

Kako komunicirati s učiteljima?

Opcija Čavrljanje (Chat) omogućuje privatnu komunikaciju s jednim ili više korisnika.

Možete koristiti:

  • tekstualne poruke,
  • audio pozive,
  • videopozive,
  • dijeljenje datoteka.

Korisne poveznice i dokumenti

MS Teams – službene upute za učenike:

Microsoft-Teams-Ucenici 

Microsoft Teams:
Microsoft Teams

v

Česta pitanja

Što učenici često pitaju?

Smiju li djeca koristiti mobitele u vrijeme malih i velikog odmora?

Ne smiju. Prema Pravilniku o kućnom redu zabranjena je uporaba mobitela ne samo tijekom nastavnih sati, nego tijekom cijelog boravka u školi. U slučaju nepoštivanja navedene zabrane učeniku se mobitel oduzima te po njega dolazi roditelj/skrbnik najranije sljedećeg nastavnog dana ili prema dogovoru s razrednicom/razrednikom.

Treba li zaključna ocjena za pojedini predmet proizlaziti iz aritmetičke sredine svih ocjena tijekom nastavne godine?

Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta je izraz postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnome predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.

Svaku ocjenu koju učenik dobije nastavnik mu je dužan javno priopćiti i obrazložiti, a ocijenjeni pisani rad i druge vrste radova nastavnik je dužan dati učeniku na uvid i čuvati do kraja školske godine.

Jesu li roditelji dužni dolaziti na satove informacija razrednika i na roditeljske sastanke?

Roditelji ili skrbnici djeteta dužni su doći najmanje na jedan sat informacija tijekom polugodišta. U slučaju nepojavljivanja roditelja, razrednik ga pisanim putem obavještava o potrebi dolaska u školu. Ukoliko se roditelj ogluši na tu obavijest smatra se da ne vodi potrebnu brigu o djetetu te postoji mogućnost da se o tome obavijesti nadležni centar za socijalnu skrb.

Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora planira i donosi razrednik, a termini informativnih razgovora objavljuju se javno na mrežnim stranicama škole.

Razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju, informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu informacija između roditelja i učitelja/nastavnika, stručne službe i ravnatelja.

U posljednja dva tjedna prije završetka nastavne godine ne organiziraju se roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.

Može li se roditelj žaliti na zaključene ocjene iz pojedinih predmeta?

Može. Žalba mora biti u pisanom obliku dostavljena u tajništvo škole ili poslana poštom isti dan kada je učeniku ocjena zaključena. Roditelj se istom žalbom može žaliti na više zaključenih ocjena. U slučaju žalbe Učiteljsko vijeće je sljedeći radni dan dužno razmotriti njenu opravdanost te donijeti odluku o odbijanju žalbe ili potvrditi da je žalba na sve ili pojedine zaključene ocjene utemeljena na argumentima. U tom slučaju Učiteljsko vijeće formira Komisije za ispitivanje učenika, različite za sve predmete. Komisije se sastoje od 3 člana: predmetnog učitelja (ispitivač), razrednika i trećeg člana. Ocjene pojedinih komisija su konačne.

Koliko pisanih provjera učenik smije pisati u danu, tjednu?

U jednome danu učenik može pisati jednu pisanu provjeru, ali i biti usmeno ispitan iz još jednog predmeta. U jednome tjednu učenik može pisati najviše 4 pisane provjere. Sve pisane provjere predmetni učitelji su dužni upisati u e-Dnevnik najmanje 14 dana ranije.

Što se tiče usmenih ispita, oni se provode kontinuirano tijekom godine. Takva ispitivanja nastavnici ne moraju najavljivati, a u pravilu, ne smiju trajati dulje od 10 minuta.

Iznimno, ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se omogućiti provjeravanje u pisanome obliku.

Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim timom škole.

Upisuje li se ocjena iz inicijalne provjere u e-Dnevnik?

Rezultat inicijalne provjere ne upisuje se u tablicu s brojčanim ocjenama, već u bilješke o praćenju učenika. Služi pravovremenom pružanju kvalitetne individualne informacije učeniku i roditelju.

Tko zaključuje ocjenu vladanja učenika?

Razrednik zaključuje ocjenu vladanja učenika, uz mišljenje Razrednog vijeća.

Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, učitelj/nastavnik može predložiti određenu pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili učiteljskome/nastavničkome vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.

Je li predmetni učitelj dužan ponoviti pisanu provjeru ako pola ili više učenika dobiju negativnu ocjenu?

Ne. Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi učitelj treba ponoviti pisanu provjeru ako su ostvareni rezultati znatno drugačiji od očekivanih. To može biti slučaj kad ima previše negativnih ocjena, ali i slučaj kada veći broj učenika ostvari rezultat znatno bolji od očekivanog, tj. kada se pojavi opravdana sumnja u korištenje nedozvoljenih sredstava, bilo pri samoj provjeri ili prije provjere.

Ako pak nastavnik utvrdi da postignuća učenika na ispitu nisu dovoljna za nastavak poučavanja i učenja, o tome treba dati povratnu informaciju učenicima te u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni nastavnik treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere i primjerenom obliku podrške učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda

v

JESTE LI ZNALI?

Kutak zanimljivosti

Dobro došli u naš Kutak zanimljivosti! 

Jeste li znali da hobotnica ima tri srca, da na Jupiteru jedan dan traje samo deset sati i da je ljudsko tijelo prepuno nevjerojatnih tajni?

Svijet je pun neobičnih, zabavnih i iznenađujućih činjenica koje čekaju da ih otkrijemo! 

Ovdje ćete pronaći zanimljivosti o ljudskom tijelu, životinjama, prirodi, svemiru, znanosti i svijetu oko nas.

Čitajte, istražujte, čudite se i učite! Tko zna, možda baš vi otkrijete nešto što će iznenaditi cijeli razred!

Nevjerojatne životinje

Hobotnica ima tri srca! Dva pumpaju krv prema škrgama, a jedno prema ostatku tijela.

Krokodil ne može isplaziti jezik.

Leptiri kušaju nogama! Na njihovim nogama nalaze se osjetila kojima mogu prepoznati okus.

Svinje ne mogu gledati u nebo – to je fizički nemoguće.

Neke žabe mogu se smrznuti i ponovno oživjeti! Sjevernoamerička šumska žaba može tijekom zime podnijeti djelomično smrzavanje tijela. Posebni mehanizmi pomažu joj da preživi uvjete koji bi bili smrtonosni za mnoge druge životinje.

Zečevi i papige vide i iza sebe bez da uopće okreću glavu.

Dupini dišu plućima. Zato moraju izroniti na površinu kako bi udahnuli zrak.

Gusjenice imaju 12 očiju!

Kitopsina je najveća riba na svijetu. Unatoč svojoj veličini, uglavnom se hrani sitnim organizmima.

Konji i krave spavaju stojeći.

Neki puževi mogu dugo spavati. Određene vrste mogu ući u stanje mirovanja koje traje mjesecima. Puževi imaju četiri nosa.

Kokoši bi mogle biti među najbližim živućim rođacima Tyrannosaurus rexa. Istraživanja su dokazala da genetska loza kokoši vrlo nalikuje lozi njenih predaka ptičjih dinosaura. Dakle, kad sljedeći put budete jeli piletinu za večeru, mogli biste zastati i razmisliti o njenoj povezanosti s nekim od najstrašnijih zvijeri koje su ikad harale planetom.

Svaka zebra ima jedinstven uzorak pruga. Poput ljudskih otisaka prstiju, pruge pomažu razlikovati jednu zebru od druge.

Pčele se nalaze posvuda u svijetu osim na Antarktici.

Pingvini su ptice, ali ne mogu letjeti. Njihova su krila prilagođena plivanju.

Žirafe imaju sedam vratnih kralježaka, baš kao i ljudi, samo što su njihove mnogo veće.

Slonovi imaju izvanredno pamćenje i mogu prepoznati druge slonove čak i nakon dugog razdvajanja.

Nilski konj može trčati brže od čovjeka.

Mrav je jači nego što mislite. Na leđima može nositi teret koji i do pedeset puta nadmašuje težinju njegova tijela, dok kliještima može zgrabiti i držati stvar čak 1400 puta težu od njega samog.

Neki šišmiši „vide” pomoću zvuka! Oni ispuštaju zvukove i osluškuju njihov odjek. Tako mogu otkriti prepreke i pronaći plijen čak i u mraku.

Svemir – tajne koje čekaju otkriće

Koliko bi nam vremena trebalo da automobilom stignemo do Sunca? Brzinom od 110 km/h, trebat će vam 152 godine do Sunca,  5 mjeseci do Mjeseca ili 15 dana za put oko svijeta. No da stignete do najbliže zvijezde trebalo bi vam 40 milijuna godina, čak i da automobil zamijenite bržim zrakoplovom, opet bi vam trebalo 5 milijuna godina.

Sunce je zvijezda. Izgleda nam veliko jer nam je mnogo bliže od ostalih zvijezda.

Jupiter je najveći planet Sunčeva sustava. Toliko je velik da bi u njega, kada bi bio šupalj, stalo približno 1.000 Zemalja.

Na Jupiteru jedan dan traje oko 10 sati. Jupiter se oko svoje osi okrene mnogo brže nego Zemlja.

Saturn ima spektakularne prstenove. Sastoje se uglavnom od čestica leda, prašine i stijena.

Mars nazivamo Crvenim planetom. Njegova površina sadrži mnogo željeznih minerala koji su zahrđali.

Mjesec ne proizvodi vlastitu svjetlost. Vidimo ga jer odbija Sunčevu svjetlost.

Zvijezde mogu biti različitih boja. Njihova boja ovisi ponajprije o temperaturi površine.

Zemlja se okreće oko svoje osi. Zato se izmjenjuju dan i noć.

Astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji lebde jer se postaja i oni u njoj neprestano nalaze u slobodnom padu oko Zemlje.

Godina na Neptunu traje oko 165 zemaljskih godina. Toliko mu treba da jednom obiđe Sunce.ž

Na Mjesecu postoje potresi koji se nazivaju mjesečevi potresi.

Znanost i izumi – vjerovali ili ne!

Magneti mogu privlačiti željezo. Oko magneta postoji magnetsko polje koje ne možemo vidjeti golim okom.

Na Zemlji postoje vulkani i ispod mora! Podmorski vulkani izbacuju lavu na morsko dno. Hlađenjem lave nastaju nove stijene, a neke vulkanske aktivnosti mogu pridonijeti stvaranju otoka.

Zašto se gazirano piće, kad protresete bocu, prilikom otvaranja pjeni? Plin zahvaljujući kojem se pića pjene je ugljikov dioksid, koji se u piću topi poput šećera u šalici čaja. Međutim, dok boca stoji na polici, plin potpuno istječe i nakuplja se u prostoru između čepa i tekućine. Obično kad otvorite bocu nekog pića plin bez poteškoća iziđe pa čujete tek prigušeno pssst. No kad bocu protresete, ugljikov dioksid koji se nalazi između čepa i pića pomiješa se s pićem pa u njemu nastanu maleni „džepovi“ ugljikova dioksida koji, kad bocu otvorite, ne mogu samo tako izići. Umjesto toga, ubrzano se uzdižu prema vrhu boce za sobom povlačeći i dio tekućine, koja zatim šikne iz boce i fino vam sredi stan.

Munja je prirodna električna pojava. Nastaje zbog električnog pražnjenja u atmosferi.

Zvuk se širi kroz tvari, poput zraka, vode i čvrstih tijela. U vakuumu se ne može širiti kao zvučni val.

Led pluta na vodi jer je manje gustoće od tekuće vode.

Svjetlost se odbija od zrcala. Zato u njemu možemo vidjeti svoj odraz.

Topli zrak obično se podiže iznad hladnijeg zraka. To je jedna od pojava koje pokreću strujanje zraka u atmosferi.

Hrvatska i svijet pun čuda

Hrvatska ima više od tisuću otoka! Na mnogima od njih nalaze se prekrasne plaže, stare kamene kuće i skrivene uvale.

Kravata potječe od Hrvata! Kravata je povezana s hrvatskim vojnicima iz 17. stoljeća, koji su oko vrata nosili marame. Taj je običaj privukao pozornost Francuza, a naziv cravate povezuje se s izrazom à la croate, odnosno „na hrvatski način”.

Plitvička jezera najstariji su nacionalni park u Hrvatskoj! Proglašen je nacionalnim parkom 1949. godine. Poznat je po 16 imenovanih jezera koja su međusobno povezana slapovima i sedrenim barijerama.

U Zadru more svira glazbu! U Morske orgulje valovi ulaze u sustav cijevi ispod kamenih stepenica i stvaraju posebne zvukove. Tako more postaje glazbenik!

Dalmatiner je dobio ime po Dalmaciji! Dalmatiner je poznata pasmina pasa prepoznatljiva po bijeloj dlaci s crnim ili smeđim točkama. Pasmina se povezuje s Dalmacijom, a postala je svjetski poznata i zahvaljujući filmu 101 dalmatinac.

U Hrvatskoj se nalazi jedna od najbolje očuvanih rimskih palača! Dioklecijanova palača izgrađena je na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće za rimskog cara Dioklecijana. Danas se u njezinim povijesnim ulicama nalaze kuće, trgovine, restorani i brojni drugi sadržaji.

Svečana tradicija božićnog drvca seže tisućama godina unatrag, do Rimljana i starih Egipćana.

Protuzakonito je stajati unutar 90 metara od engleske kraljice bez čarapa.

Kosi toranj u Pisi zaista je nagnut! Njegov nagib počeo se razvijati još tijekom gradnje zbog mekog tla.

Grand Canyon nastajao je milijunima godina. Rijeka Colorado i drugi prirodni procesi oblikovali su njegov impresivan krajolik.

Kip slobode bio je dar Francuske SAD-u. Svečano je otvoren 1886. godine u New Yorku.

Emu je velika ptica koja ne može letjeti. Može brzo trčati i jedna je od najvećih ptica na svijetu.

Australija je istodobno država i kontinent. Često se naziva i najmanjim kontinentom.

Velike piramide u Gizi stare su više od 4500 godina. Izgrađene su kao grobnice egipatskih faraona.

Na sjeveru Norveške ljeti Sunce može ostati iznad horizonta i tijekom noći. Ta se pojava naziva ponoćno Sunce.

Ljudsko tijelo – mali čudesni svijet

Srce u mirovanju otkuca približno 100.000 puta dnevno. Točan broj ovisi o brzini otkucaja.

Kihanje s otvorenim očima je nemoguće.

Bebe imaju više kostiju nego odrasli. Rodite se sa 144 kosti više negoli ih imate u starijoj dobi – u toku odrastanja neke kosti se spajaju, pa odrasla osoba obično ima 206 kostiju, a zubi počnu rasti 6 mjeseci prije negoli se beba rodi.

Tijekom trudnoće, ako majka ozlijedi jedan od unutarnjih organa, beba iz maternice šalje matične stanice za – popravak.

Zašto nas bole zubi ako pojede komadić čokolade na kojem je slučajno ostalo malo folije? Ako imamo plombe izrađene od jedne vrste metala i ako je folija izrađena od druge vrste, dolazi do nastanka električnog napona između dvaju različitih metala koji dolaze u dodir. U tom trenutku ćete zapravo iskusiti blagi strujni udar koji će pogoditi živčane završetke u vašim zubima. A to boli.

Nos i uši mijenjaju se tijekom života. Njihov izgled može se mijenjati zbog rasta, promjena u tkivima i starenja. Vaš nos može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.

Nemoguće je polizati vlastiti lakat.

Mozak nam pomaže učiti, pamtiti, sanjati i rješavati probleme. I dok spavamo, nastavlja raditi. Tijekom REM faze sna možete zapamtiti pjesmu – ljudski mozak u toj je fazi sposoban izvršiti određene zadatke.

Kada spavate, narastete za oko 8 mm. Sljedećeg dana se ponovo smanjite na svoju prethodnu visinu (Razlog: diskovi hrskavice stisnu se poput spužve kada stojite ili sjedite).

Neki ljudi hrču glasnoćom od 80 decibela (glasnoća pneumatske bušilice). Samo 5 decibela više predstavlja granicu glasnoće opasnu za ljudske uši.

Da je ljudski mozak računalo, mogao bi obavljati 38 tisuća trilijuna  operacija u sekundi. (Najjače svjetsko superračunalo, BlueGene može obavljati otprilike .002% od navedenoga).

Unutarnje uho pomaže nam održavati ravnotežu. Zato nam je važno ne samo za sluh nego i za kretanje.

Osim otiska prsta, imate i još jedan jedinstven otisak – jezika. Ne možete disati i gutati u isto vrijeme.

Možete resetirati svoj dnevni ritam ako uperite svjetlo u zadnji dio koljena.

Istraživači su samo u pupku otkrili oko 1500 novih vrsta bakterija.

Da je vaše oko kamera, imalo bi rezoluciju od 576 megapiksela.  (Oko može razlikovati 1 milijun različitih boja).

Vaša želučana kiselina toliko je jaka da može rastvoriti cink. Kako želudac ne bi sam sebe probavio, stanice u sluznici želuca stvaraju se 3 puta brže negoli se razgrade.

Krv odraslog čovjeka dnevno prijeđe 96.540 kilometara i sastoji se od 160.000 km arterija, vena i kapilara.  (Kada bi se krvne žile u tijelu mogle razvući do kraja, okružile bi Zemlju čak 4 puta).

Ako napravite izraz lica koji oponaša neku emociju, tu emociju ćete i osjetiti.

I da uklonite želudac, slezenu, jedan bubreg, 80% crijeva i 75% jetre – mogli biste preživjeti.

Za jedan korak morate upregnuti 200 mišića.

Priroda koja nas iznenađuje

Duga nastaje kada se Sunčeva svjetlost lomi i odbija u kapljicama vode, pri čemu se razdvaja na različite boje.

Duga je zapravo krug! Dugu najčešće vidimo kao luk jer nam tlo zaklanja donji dio. Iz zrakoplova se ponekad može vidjeti i gotovo cijela kružnica duge.

Drveće proizvodi kisik tijekom fotosinteze. Pritom koristi Sunčevu svjetlost, vodu i ugljikov dioksid.

Rajčice i avokado su zapravo voće, a ne povrće.

Snježne pahulje nastaju od ledenih kristala. Njihov oblik ovisi o uvjetima u kojima rastu.

Biljke trebaju svjetlost za fotosintezu. Tako stvaraju šećere koji im služe kao izvor energije i gradivni materijal.

Vulkani mogu stvarati novu kopnenu površinu. Lava se hlađenjem pretvara u stijene.

Oceani prekrivaju približno 71 % Zemljine površine.

Pčele oprašuju brojne biljke. Tako pomažu mnogim biljkama da stvaraju plodove i sjemenke.

Neke biljke mogu uhvatiti kukce. Venerina muholovka jedna je od najpoznatijih biljaka mesožderki.

Munja zagrijava zrak na iznimno visoku temperaturu. Naglo širenje zagrijanog zraka uzrokuje zvuk grmljavine.

Zemlja nije savršena kugla. Malo je spljoštena na polovima, a šira oko ekvatora.

Korisne aplikacije i poveznice

Ankete i kvizovi

Interaktivni sadržaji

Vizualni sadržaji (fotografije, video, animacije)

Prezentacije i mentalne mape

Vježbe desetoprstnog i brzog pisanja na računalu

ŠKOLSKE NOVOSTI

Od srca hvala našim darovateljima

Od srca hvala našim darovateljima

Osnovnu školu Pirovac razveselila je jedna posebno lijepa i vrijedna gesta. Naši dragi darovatelji, Tonka i Vlado Jažo, koji svoje ljeta rado provode u Pirovcu, a inače žive u Švicarskoj, darovali su našoj školi električni klavir na korištenje. Ovaj vrijedan dar...

Pročitajte više
Osiguranje učenika od posljedica nezgode

Osiguranje učenika od posljedica nezgode

Poštovani roditelji/skrbnici, obavještavamo vas da se od ove školske godine ugovaranje police osiguranja učenika od posljedica nezgode provodi online. Roditelji/skrbnici sami ugovaraju policu putem poveznice koja se nalazi u nastavku obavijesti, prema priloženim...

Pročitajte više
Individualna primanja roditelja

Individualna primanja roditelja

Poštovani roditelji i skrbnici, podsjećamo vas da je dolazak na individualne razgovore (sat informacija) potrebno unaprijed najaviti razredniku ili predmetnom učitelju kod kojeg želite doći. Roditelji/skrbnici svoj dolazak najavljuju: na broj mobitela razrednika ili...

Pročitajte više

Učenika

učenika razredne nastave

Učitelja

učenika predmetne nastave