U sklopu STEM Learning Network programa, 19. veljače u našoj je školi održana još jedna iznimno zanimljiva i dinamična radionica iz područja biologije i ekologije mora pod nazivom „Preživi kao morski mutant“. Radionicu je vodio nastavnik biologije iz Šibenika, Marino Mitrović- Matić, koji je naše učenike i ovoga puta poveo na uzbudljivo znanstveno putovanje – ravno u najsurovija morska staništa na planetu.

Odmah prelazimo na stvar: u moru nema milosti. Tko se ne prilagodi – nestane. Upravo su o toj neumoljivoj, ali fascinantnoj prirodnoj logici učenici učili kroz istraživanje triju ekstremnih morskih staništa:

1. Arktik – borba za toplinu

U arktičkim morima temperature su iznimno niske, a led i hladnoća predstavljaju najveći izazov. Glavni problem organizama jest zadržati toplinu i spriječiti smrzavanje.

Mnoge vrste razvile su zapanjujuće prilagodbe:

• ribe s antifriz-proteinima u krvi (npr. ledene ribe)

• morski sisavci poput tuljana i kitova s debelim slojem potkožnog masnog tkiva

• zbijena tjelesna građa koja smanjuje gubitak topline

• tamnija pigmentacija koja bolje upija sunčevu energiju

U svijetu gdje je hladnoća stalni neprijatelj, toplina je zlato.

2. Duboko more – mrak, tlak i borba za energiju

U dubinama oceana vlada potpuni mrak, ogroman tlak i kronični nedostatak hrane. Sunčeva svjetlost ondje nikada ne dopire.

Organizmi su razvili prilagodbe koje zvuče poput znanstvene fantastike:

• bioluminiscenciju – sposobnost stvaranja vlastite svjetlosti (npr. riba udica)

• golema usta i rastezljive želuce za hvatanje rijetkog plijena

• spor metabolizam radi štednje energije

• mekano, fleksibilno tijelo koje podnosi ekstreman tlak

U dubokom moru ne preživljava najbrži, nego najštedljiviji.

3. Bentos – život u mulju i skrivenim svjetovima dna

Bentos obuhvaća organizme koji žive na morskom dnu ili u njemu. Ovdje su najveći izazovi mulj, manjak kisika i potreba za skrivanjem.

Primjeri prilagodbi uključuju:

• plosnato tijelo za život uz podlogu (npr. listovi)

• zakapanje u sediment

• filtriranje hrane iz vode (školjkaši)

• razvoj cjevastih struktura ili rupa u podlozi za zaštitu

Na dnu mora vrijedi pravilo: tko se zna sakriti – dugo živi.

Izazov: Osmisli vlastitog morskog mutanta

Nakon što su upoznali stvarne prilagodbe morskih organizama, učenici su dobili kreativan, ali znanstveno utemeljen zadatak – osmisliti vlastitog morskog mutanta koji može preživjeti u jednom od navedenih staništa.

Radili su pomoću kartica podijeljenih u osamkategorija:

1. Morfologija (građa tijela)

• vretenasto tijelo

• plosnato tijelo

• segmentirano tijelo

• kuglasti oblik

• …

2. Specijalizirana morfologija (napredne prilagodbe)

• bioluminiscentni organ

• antifriz-proteini

• oklopne ploče

• proširene škrge

• …

3. Način kretanja

• valovito gibanje tijela

• mlazni pogon

• puzanje po dnu

• lebdenje uz minimalan utrošak energije

• …

4. Specijalizirana lokomocija (posebne sposobnosti kretanja)

• bioluminiscentno mamac-kretanje 

• hodanje po morskom dnu pomoću modificiranih peraja ili udova

• vertikalne migracije 

• mlazni pogon visoke učinkovitosti 

• pasivno nošenje morskim strujama 

• prijanjanje uz podlogu pomoću vakuumskih ili ljepljivih struktura

• …

5. Obrambeni sustav

• otrovne bodlje

• mimikrija (stapanje s okolišem)

• ispuštanje tinte

• tvrdi vanjski oklop

• …

6. Strategija prehrane

• grabežljivac iz zasjede

• filtrator

• strvinar

• simbioza s drugim organizmima

• …

7. Izvanredna prilagodba („supermoć“)

• regeneracija dijelova tijela

• proizvodnja svjetlosnih signala za komunikaciju

• ekstremna otpornost na tlak

• sposobnost hibernacije

• …

8. Način štednje energije

• spor metabolizam

• sezonska neaktivnost

• skladištenje masnih rezervi

• minimalno kretanje i čekanje plijena

• …

Iz svake kategorije učenici su morali odabrati po jednu karticu i tako stvoriti jedinstvenu kombinaciju osobina. Rezultati? Prava mala evolucijska čuda.

Od ideje do ilustracije

Nakon konačnog odabira osobina, učenici su pomoću grafičke ilustracije izrađene uz pomoć umjetne inteligencije (ChatGPT) stvorili slikovni prikaz svog mutanta te ga predstavili ostalim učenicima. Dobili smo niz maštovitih, znanstveno uvjerljivih i estetski dojmljivih ilustracija – od svjetlećih dubokomorskih lovaca do arktičkih oklopljenih „čudovišta“ s antifriz-krvlju.

Na kraju radionice održan je i kviz znanja za ponavljanje naučenog, a učenici su za svoj trud i kreativnost zasluženo primili diplome.

Koliko im je radionica bila zanimljiva i zabavna, najbolje pokazuje činjenica da su – nakon svega – poželjeli izraditi i grafički prikaz samih sebe kao morskih mutanata. Kad znanost probudi maštu, nastaje prava čarolija učenja.

Radionica je još jednom pokazala da biologija nije samo učenje pojmova, već razumijevanje života u njegovoj najčišćoj, najupornijoj formi – prilagodbi. U prirodi nema prečaca, ali ima genijalnih rješenja.

Fotografije s radionice nalaze se u prilogu.

Valentinovo, blagdan ljubavi i prijateljstva, svoje ime duguje svetom Valentinu, rimskom svećeniku iz 3. stoljeća koji je, prema predaji, u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove usprkos carevoj zabrani. Zbog svoje hrabrosti i dobrote platio je životom, a njegova priča stoljećima kasnije i dalje podsjeća da prava ljubav uvijek pronađe put.

U tom je duhu i naša škola ovih dana bila obavijena srcima, bojama i nježnim porukama. Učenici su marljivo izrađivali likovne radove nadahnute ljubavlju, prijateljstvom i toplinom, koje smo s ponosom izložili na panoima u lobiju škole. Hodnici su tako na nekoliko dana postali prava mala galerija emocija – vesela, razigrana i puna dobrih vibracija.

Osim kistova i papira, u pogon su krenula i pera… nastalo je i pokoje ljubavno pismo. Tko je kome pisao? E, to će ipak ostati naša slatka, valentinovska tajna. 

Jedno je sigurno – u našoj školi toga je dana bilo više osmijeha nego ikad. Jer ljubav, baš kao i znanje, raste kada se dijeli.