
Svjetski dan kravate
Dana 18. listopada obilježili smo Svjetski dan kravata.
Učenici su, pod vodstvom svojih učitelja, zajedno izrađivali i bojili CROate te su ih izložili u školi.





Dana 18. listopada obilježili smo Svjetski dan kravata.
Učenici su, pod vodstvom svojih učitelja, zajedno izrađivali i bojili CROate te su ih izložili u školi.
Dana 12. rujna, s malim zakašnjenjem radi vikenda, obilježili smo Hrvatski olimpijski dan poznat pod skraćenim nazivom HOD te su naši učenici zajedno sa svojim nastavnicima prošetali od škole do Makirine. Svake se godine manifestacija obilježava na datum utemeljenja HOO-a, 10. rujna te se njome promiče važnost bavljenja sportskom aktivnošću, olimpijska načela izvrsnosti u svakom području, razumijevanje, mir i solidarnost među ljudima kao sastavnice olimpijskog djelovanja.
Počeci olimpijskih igara odvijali su se u Olimpiji na grčkom poluotoku Peloponezu. Bila su to sportska natjecanja koja su prema mjestu održavanja dobila naziv igre olimpijade.
Nitko ne zna kada su počele, ali prvi pisani trag potječe iz 776. godine pr.Kr. Igre su se održavale na istom mjestu svake četiri godine, a to četverogodišnje razdoblje dobilo je naziv olimpijada te je predstavljalo jedinicu vremena. Naime, vrijeme se tada češće mjerilo u olimpijadama nego u godinama.
Sportaši su trenirali i natjecali se bez odjeće. Grci su smatrali da ljepota gologa tijela odražava unutarnju ljepotu čovjeka i da oslikava ravnotežu tijela i uma te da bavljenje sportom pomaže u uspostavi ravnoteže. Sportaši su prije vježbanja mazali tijelo maslinovim uljem i posipali se sitnim pijeskom.
Ulje i pijesak pomagali su u regulaciji tjelesne temperature i stvarali zaštitu od sunca, ali i od trenerove palice kojom bi ih udarao ako ne bi pravilno izveli vježbu.
Pobjednici igara dobivali su vijenac od maslinovih grančica. Pobjednik je dobivao i crvenu vunenu vrpcu te palmin list. Pobjednik je bio slavan. Klesali su se njegovi kipovi i o njemu pisali stihovi. U nekim polisima kovao se novac s likom pobjednika kako ne bi ostao zaboravljen.
Nadahnut antičkim igrama olimpijade, francuski povjesničar Pierre de Coubertin (1863. -1937.) osmislio je suvremene olimpijske igre i 1894. godine u Parizu osnovao Međunarodni olimpijski odbor.
Prve olimpijske igre modernog doba održane su 1896. godine u Ateni. Prema izmijenjenim pravilima, te su igre natjecanje sportaša iz cijeloga svijeta i održavaju se svake četvrte godine u velikom broju sportova.
Natjecati se mogu svi osim žena, kojima je sudjelovanje dopušteno tek 1900. godine na Olimpijskim igrama u Parizu, i to samo u tenisu i golfu. Zbog predrasuda se smatralo da žene koje se bave sportom gube na ženstvenosti te da čak postaju neplodne. Predrasude su postupno nestajale i situacija se polako mijenjala.
Porast popularnosti zimskih sportova doveo je do Prvih zimskih olimpijskih igara koje su održane 1924. godine u Francuskoj. Danas se ljetne i zimske olimpijske igre održavaju naizmjence svake druge godine.
Hrvatski olimpijski odbor utemeljen je 10. rujna 1991. godine. Privremeno priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora uslijedilo je 17. siječnja 1992. godine što nam je omogućilo sudjelovanje na 16. zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu i 25. ljetnim olimpijskim igrama u Barceloni. Konačno priznanje uslijedilo je 24. rujna 1993. godine.
Ciljevi HOO-a su skrb o širenju olimpijskih načela, etičkih i moralnih normi u sportu, poticanje, promicanje i skrb o cjelokupnom hrvatskom sportu te njegovo predstavljanje pred MOO-om i odgovarajućim međunarodnim sportskim organizacijama i udruženjima, usklađivanje, poticanje i skrb o aktivnostima nacionalnih sportskih saveza, skrb o razvoju i promicanju sporta na državnoj razini te poticanje organizacije i usklađivanje sporta na razini županija, gradova i općina.
Prvi je dan škole s nestrpljenjem dočekala još jedna generacija pirovačkih mališana.
Prvašići su i ove godine od Općine Pirovac, koja i ove školske godine sufinancira udžbenike za sve učenike naše škole, dobili prigodne poklone.
Dragim prvašićima želimo puno razigranih dana, u kojima će uz pomoć svoje učiteljice Ljerke otkrivati svijet znanja, te obilje novih školskih avantura.
KAKO RASTE PRVAŠIĆ
Prvašić raste
Od poljupca i priče,
Šetnje po kiši
I toplog mlijeka,
Od pisanog slova
I abecede,
Od igre, veselja
I velikog smijeha.
Kao leptir i ptica
U slobodnom letu,
Prvašić raste
– najbrže na svijetu!
Jasna Popović – Poje
Poštovani roditelji i dragi učenici!
U ponedjeljak 4. rujna 2023. počinje nova školska godina.
Svi učenici u školu dolaze s praznim školskim torbama kako bi mogli preuzeti udžbenike. Potrebno je također ponijeti olovku i jednu pisanku.
Učenici 2. – 8. razreda dolaze u školu u 8:00 sati te prvi sat imaju u svojim učionicama s razrednicima.
Svečani prijam prvaša održat će se u 9:00 sati
RASPORED UČIONICA
5. RAZRED – učionica za povijet/likovnu kulturu
6. RAZRED – učionica za engleski jezik
7. RAZRED – učionica za hrvatski jezik
8. RAZRED – učionica za matematiku
Nastava počinje u 8 sati i traje do 12:40.
Nastavni sat traje 35 minuta.
1.sat: 8:00 – 8:35
2.sat: 8:40 – 9:15
3.sat: 9:20 – 9:55
4.sat: 10:05 – 10:40
5.sat: 10:45 – 11:20
6.sat: 11:25 – 12:00
7.sat: 12:05 – 12:40
Učenici putnici u školu dolaze po rasporedu kao i do sada.
U 7:15 vozilo kupi učenike iz Putičanja, nastavlja do Kašića i dovozi učenike u školu.
Odlazak učenika putnika odvijat će se u dvije ture:
Dana 4. srpnja održana je svečana dodjela svjedodžbi za učenike 8. razreda. Svečanu prigodu otvorila je ravnateljica Marina prisjećajući se trenutaka koje su naši dragi osmaši proveli u školi nakon čega im se obratila i njihova razrednica Branka s riječima ohrabrenja i pohvale za njihov kontinuirani trud. Osmaši su svoju dragu razrednicu i ostale nastavnike iznenadili, a neki od njih pustili su i koju suzu.
Osim dodjele svjedodžbi, učenici Lani Jelušić razrednica je uručila prigodnu nagradu za najbolje postignuti rezultat na nacionalnom ispitu iz kemije, kao i nagradu za učenicu s niti jednim izostanakom kroz cijelo školovanje (2015. – 2023.).
Nadalje, Povjerenstvo, koje je izabrano od strane Učiteljskoga vijeća, prema određenim kriterijima i bodovanju odabralo je dvije Učenice generacije – učenice Elu Čubrić i Luciju Savić koje su kao nagradu dobile prijenosni memorijski hard disk i bežićne slušalice.
Za kraj, svaki od nastavnika uputio je učenicima nekoliko riječi te im poželio sreću u daljnjem školovanju nakon čega su se učenici i nastavnici prigodno i počastili.
Stariji osnovnoškolci i njihovi razrednici s ravnateljicom su 31. svibnja, u sedam sati ujutro, sa spremnim marendama, rezervnom odjećom i veselim duhom, otputovali u bajkovitu Liku na jednodnevni izlet ne bi li iskusili pokoju pustolovinu koju im ona nudi.
Put je bio dug, ali ne i dosadan. Raspjevanih grla stigli su u samo srce Like, točnije u dolinu najčišće hrvatske rijeke – Gacke. Učenici i učitelji podijelili su se u dvije skupine: one koji su zgrabili vesla i u kajacima zaplovili rijekom i one koji su se na biciklima provozali krajolikom.
Plovidba kajacima za većinu je bila trnovita, no to nije umanjilo zabavu. Od sudionika se tražio zajednički rad i snalažljivost, a ponekima su se učitelji smilovali i rado pomogli. Na kraju kajakarenja, moglo se sa sigurnošću reći da nitko nije bio pošteđen hladne ličke vode i vlažnog rublja.
Vožnja biciklima bila je opuštajuća. Biciklisti su se provozali kroz obližnje naselje Prozor te uz rubne dijelove šume i rijeke. Neki su se nenadano sprijateljili s mještanima, a kako to ide na izletima, obilazak pokoje povijesne ostavštine ih nije zaobišao. Vidjeli su i čuli priču o avionima iz Drugog svjetskog rata te se ispred njih fotografirali.
Kad je došao red, zamijenili su mjesta i okusili se u suprotnim aktivnostima. Sav taj posao ih je dobrano izmorio, a baterije su napunili u pizzeriji Ruspante tik do Majerovog vrila. Nakon objeda, učenici su se odmah bacili na razgledavanje starih mlinova i zadivljujućeg izvora Gacke.
Kako svaki, tako su i ovaj izlet završili razmjenjivanjem iskustava i pjevanjem. Sigurno će taj dan pamtiti još jako, jako dugo.
Lucija Savić, 8.r.