Mjesečni kalendar aktivnosti za ožujak 2026.

Mjesečni kalendar aktivnosti za ožujak 2026.

U prilogu možete pogledati Mjesečni kalendar aktivnosti za ožujak 2026. godine u sklopu ESF+ projekta „STEM Learning Network“ (SF.2.4.06.04.0081) ukupne vrijednosti od 297.557,55 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 295.480,70 eura, a iznos EU sufinanciranja 251.158,59 eura. Provedba projekta će trajati u razdoblju od 20. ožujka 2025. do 20. ožujka 2027. godine. Prijavitelj je Institut za razvoj ljudskih potencijala Spartak. Partneri na projektu su: Krugovi, centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište Algebra Bernays, Osnovna škola Hvar, Osnovna škola Pirovac, Osnovna škola Jakova Gotovca i Osnovna škola Mladost.

Način i detalje prijave, te program STEM radionica možete pronaći na sljedećem linkovima:

https://institutspartak.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/

https://krugovi.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/

Sljedeći tjedan započinju nacionalni ispiti za učenike 4. i 8. razreda

Sljedeći tjedan započinju nacionalni ispiti za učenike 4. i 8. razreda

Sljedeći tjedan u našoj školi počinje provedba nacionalnih ispita za učenike 4. i 8. razreda. Riječ je o redovitoj aktivnosti sustava obrazovanja kojom se prati postignuće učenika i kvaliteta rada škola na nacionalnoj razini.

Važno je naglasiti – nacionalni ispiti se ne ocjenjuju i ne utječu na zaključne ocjene učenika. Rezultati se upisuju u e-Dnevnik te se iskazuju brojem bodova i postotkom riješenosti. Svrha ispita nije “uloviti pogrešku”, nego dobiti jasniju sliku znanja i razumijevanja gradiva.

Učenici se za nacionalne ispite ne pripremaju posebnim pripremama, jer ispiti obuhvaćaju redovno gradivo koje se obrađuje tijekom nastave.


Raspored nacionalnih ispita – 4. razred

Nacionalni ispiti za učenike 4. razreda započinju u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. godine, i pišu se prema sljedećem rasporedu:

  • 2. ožujka (ponedjeljak) – Hrvatski jezik

  • 4. ožujka (srijeda) – Matematika

  • 6. ožujka (petak) – Priroda i društvo

Svi ispiti započinju u 9:00 sati.


Raspored nacionalnih ispita – 8. razred

U tjednu nakon četvrtaša, s pisanjem započinju učenici 8. razreda:

  • 9. ožujka (ponedjeljak) – Hrvatski jezik

  • 11. ožujka (srijeda) – Prvi strani jezik (Engleski jezik)

  • 13. ožujka (petak) – Matematika

  • 16. ožujka (ponedjeljak) – Biologija

  • 18. ožujka (srijeda) – Fizika

  • 20. ožujka (petak) – Kemija

  • 24. ožujka (utorak) – Geografija

  • 26. ožujka (četvrtak) – Povijest

Svi ispiti također započinju u 9:00 sati.


Važne informacije za učenike i roditelje

Za vrijeme provedbe nacionalnih ispita nastava se odvija prema redovnom rasporedu. Učenici mogu imati usmena i pismena provjeravanja znanja, budući da se za nacionalne ispite ne provode posebne pripreme niti se redovni nastavni proces zaustavlja.

Pozivamo učenike da ispitima pristupe mirno, odgovorno i savjesno – kao još jednoj prilici da pokažu što znaju. Bez pritiska, bez drame, ali s ozbiljnošću koju svako znanje zaslužuje.

Roditelje molimo za podršku i poticanje djece na redovit dolazak u školu, točnost i odmor prije ispita.

Znanje se gradi strpljivo, dan po dan. Nacionalni ispiti samo su jedan korak na tom putu.

Dvostruki uspjeh naših učenika na Lidranu u Šibeniku – ponos koji se pamti!

Dvostruki uspjeh naših učenika na Lidranu u Šibeniku – ponos koji se pamti!

Dragi naši,

danas se iz Šibenika vraćamo punog srca i još punijih dojmova – održan je Lidrano, a mi se, s razlogom, ponosno smiješimo.

Učiteljica Vesna Garofulić povela je čitav 2. razred – hrabro, složno i glasno kako samo drugi razredi znaju – te Duju Bausa iz 4. razreda, koji je stao na scenu s onom posebnom iskrom u oku. Duje se predstavio monologom „Prosinac u mojoj obitelji“, prema tekstu poznate dječje spisateljice Sanja Polak, i pokazao da scena nije mjesto na koje se izlazi slučajno – nego srcem. Naš Duje im se toliko svidio da je, pod pritiskom oduševljene publike, morao obećati da dogodine dolazi opet. Poručuju da ga scena jako voli, a mi mislimo da je ljubav obostrana.

Skupni nastup učenika 2. razreda nosio je snažnu i itekako aktualnu poruku pod naslovom „Pazi, jezik je najjače oružje“. Jasno, glasno i bez zadrške podsjetili su nas koliko riječi mogu graditi – ali i rušiti. A njihove su danas gradile. I to veliko.

U kategoriji samostalnog novinarskog izraza (mentorica Anita Vrkić) sudjelovali su:

  • Karlo Meić (5. razred)

  • Nadja Radman Meić (6. razred)

  • Rafaela Trošić (7. razred)

  • Leonardo Meić (8. razred)

I sad – šlag na kraju. Od moguća dva rada koja Šibensko-kninska županija može predložiti za državnu razinu – oba su naša. Pirovačka.

Karlo je oduševio putopisom o Keniji – zrelo, slikovito i istraživački precizno.
Nadja je hrabro i dirljivo progovorila o bolesti kroz koju je prošla – iskreno, snažno i bez patetike.

Kad djeca pišu istinu, to se osjeti. I zato su prepoznati.

Ponosni smo. Na hrabrost. Na talent. Na rad. Na mentore koji strpljivo bruse svaku riječ.
I da, Vesnine „slatkiše“ su posebno hvalili – ali mi znamo da iza te slatkoće stoje sati rada, vježbe i ono najvažnije: srce.

Bravo svima. Ovo je dokaz da se trud isplati – i da male škole mogu imati velike priče.

U dubinama znanosti: Kako su naši učenici postali morski mutanti

U dubinama znanosti: Kako su naši učenici postali morski mutanti

U sklopu STEM Learning Network programa, 19. veljače u našoj je školi održana još jedna iznimno zanimljiva i dinamična radionica iz područja biologije i ekologije mora pod nazivom „Preživi kao morski mutant“. Radionicu je vodio nastavnik biologije iz Šibenika, Marino Mitrović- Matić, koji je naše učenike i ovoga puta poveo na uzbudljivo znanstveno putovanje – ravno u najsurovija morska staništa na planetu.

Odmah prelazimo na stvar: u moru nema milosti. Tko se ne prilagodi – nestane. Upravo su o toj neumoljivoj, ali fascinantnoj prirodnoj logici učenici učili kroz istraživanje triju ekstremnih morskih staništa:


1. Arktik – borba za toplinu

U arktičkim morima temperature su iznimno niske, a led i hladnoća predstavljaju najveći izazov. Glavni problem organizama jest zadržati toplinu i spriječiti smrzavanje.

Mnoge vrste razvile su zapanjujuće prilagodbe:

  • ribe s antifriz-proteinima u krvi (npr. ledene ribe)

  • morski sisavci poput tuljana i kitova s debelim slojem potkožnog masnog tkiva

  • zbijena tjelesna građa koja smanjuje gubitak topline

  • tamnija pigmentacija koja bolje upija sunčevu energiju

U svijetu gdje je hladnoća stalni neprijatelj, toplina je zlato.


2. Duboko more – mrak, tlak i borba za energiju

U dubinama oceana vlada potpuni mrak, ogroman tlak i kronični nedostatak hrane. Sunčeva svjetlost ondje nikada ne dopire.

Organizmi su razvili prilagodbe koje zvuče poput znanstvene fantastike:

  • bioluminiscenciju – sposobnost stvaranja vlastite svjetlosti (npr. riba udica)

  • golema usta i rastezljive želuce za hvatanje rijetkog plijena

  • spor metabolizam radi štednje energije

  • mekano, fleksibilno tijelo koje podnosi ekstreman tlak

U dubokom moru ne preživljava najbrži, nego najštedljiviji.


3. Bentos – život u mulju i skrivenim svjetovima dna

Bentos obuhvaća organizme koji žive na morskom dnu ili u njemu. Ovdje su najveći izazovi mulj, manjak kisika i potreba za skrivanjem.

Primjeri prilagodbi uključuju:

  • plosnato tijelo za život uz podlogu (npr. listovi)

  • zakapanje u sediment

  • filtriranje hrane iz vode (školjkaši)

  • razvoj cjevastih struktura ili rupa u podlozi za zaštitu

Na dnu mora vrijedi pravilo: tko se zna sakriti – dugo živi.


Izazov: Osmisli vlastitog morskog mutanta

Nakon što su upoznali stvarne prilagodbe morskih organizama, učenici su dobili kreativan, ali znanstveno utemeljen zadatak – osmisliti vlastitog morskog mutanta koji može preživjeti u jednom od navedenih staništa.

Radili su pomoću kartica podijeljenih u osamkategorija:

1. Morfologija (građa tijela)

  • vretenasto tijelo

  • plosnato tijelo

  • segmentirano tijelo

  • kuglasti oblik

2. Specijalizirana morfologija (napredne prilagodbe)

  • bioluminiscentni organ

  • antifriz-proteini

  • oklopne ploče

  • proširene škrge

3. Način kretanja

  • valovito gibanje tijela

  • mlazni pogon

  • puzanje po dnu

  • lebdenje uz minimalan utrošak energije

4. Specijalizirana lokomocija (posebne sposobnosti kretanja)

  • bioluminiscentno mamac-kretanje 

  • hodanje po morskom dnu pomoću modificiranih peraja ili udova

  • vertikalne migracije 

  • mlazni pogon visoke učinkovitosti 

  • pasivno nošenje morskim strujama 
  • prijanjanje uz podlogu pomoću vakuumskih ili ljepljivih struktura

5. Obrambeni sustav

  • otrovne bodlje

  • mimikrija (stapanje s okolišem)

  • ispuštanje tinte

  • tvrdi vanjski oklop

6. Strategija prehrane

  • grabežljivac iz zasjede

  • filtrator

  • strvinar

  • simbioza s drugim organizmima

7. Izvanredna prilagodba („supermoć“)

  • regeneracija dijelova tijela

  • proizvodnja svjetlosnih signala za komunikaciju

  • ekstremna otpornost na tlak

  • sposobnost hibernacije

8. Način štednje energije

  • spor metabolizam

  • sezonska neaktivnost

  • skladištenje masnih rezervi

  • minimalno kretanje i čekanje plijena

Iz svake kategorije učenici su morali odabrati po jednu karticu i tako stvoriti jedinstvenu kombinaciju osobina. Rezultati? Prava mala evolucijska čuda.


Od ideje do ilustracije

Nakon konačnog odabira osobina, učenici su pomoću grafičke ilustracije izrađene uz pomoć umjetne inteligencije (ChatGPT) stvorili slikovni prikaz svog mutanta te ga predstavili ostalim učenicima. Dobili smo niz maštovitih, znanstveno uvjerljivih i estetski dojmljivih ilustracija – od svjetlećih dubokomorskih lovaca do arktičkih oklopljenih „čudovišta“ s antifriz-krvlju.

Na kraju radionice održan je i kviz znanja za ponavljanje naučenog, a učenici su za svoj trud i kreativnost zasluženo primili diplome.

Koliko im je radionica bila zanimljiva i zabavna, najbolje pokazuje činjenica da su – nakon svega – poželjeli izraditi i grafički prikaz samih sebe kao morskih mutanata. Kad znanost probudi maštu, nastaje prava čarolija učenja.


Radionica je još jednom pokazala da biologija nije samo učenje pojmova, već razumijevanje života u njegovoj najčišćoj, najupornijoj formi – prilagodbi. U prirodi nema prečaca, ali ima genijalnih rješenja.

Fotografije s radionice nalaze se u prilogu.

Pokladni utorak u OŠ Pirovac – škola pod maskama, ali s osmijehom do ušiju

Pokladni utorak u OŠ Pirovac – škola pod maskama, ali s osmijehom do ušiju

Pokladni utorak u OŠ Pirovac bio je sve samo ne običan školski dan. Hodnicima nisu šetali samo učenici i učitelji – susretali su se princeze i znanstvenici, sportaši i likovi iz bajki, poneki superjunak, a čak su se i pokoji učitelji te ravnateljica odvažili sakriti iza maštovitih maski. Tko je bio tko? To je bilo pravo pitanje dana!

Učionice su odzvanjale smijehom, a školsko dvorište pretvorilo se u šarenu pozornicu veselja. Bilo je tu veselih, nepoznatih i itekako zanimljivih lica – i svi su barem na trenutak mogli postati netko drugi. Upravo u tome i jest čar maškara: sloboda mašte, igra identiteta i radost zajedništva.

Poklade, poznate i kao maškare ili fašnik, duboko su ukorijenjene u našoj tradiciji. Obilježavaju se u razdoblju prije korizme i oduvijek su bile vrijeme veselja, pjesme i simboličnog „tjeranja zime“. Maskiranje ima dugu povijest – nekoć su ljudi vjerovali da strašne ili neobične maske tjeraju zle sile i prizivaju proljeće, plodnost i novi početak. Danas možda ne tjeramo zimu zvonima i povorkama kao nekad, ali čuvamo duh običaja – zajedništvo, humor i zdravu dozu nestašluka.

U našoj školi taj se duh itekako osjetio. Pokladni utorak podsjetio nas je koliko je važno ponekad zastati, nasmijati se i zajedno proslaviti tradiciju koja nas povezuje s prošlošću, ali i međusobno.

Jer škola nije samo mjesto učenja – ona je i mjesto radosti. A na Pokladni utorak, radosti nije nedostajalo.

Valentinovo u OŠ Pirovac

Valentinovo u OŠ Pirovac

Valentinovo, blagdan ljubavi i prijateljstva, svoje ime duguje svetom Valentinu, rimskom svećeniku iz 3. stoljeća koji je, prema predaji, u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove usprkos carevoj zabrani. Zbog svoje hrabrosti i dobrote platio je životom, a njegova priča stoljećima kasnije i dalje podsjeća da prava ljubav uvijek pronađe put.

U tom je duhu i naša škola ovih dana bila obavijena srcima, bojama i nježnim porukama. Učenici su marljivo izrađivali likovne radove nadahnute ljubavlju, prijateljstvom i toplinom, koje smo s ponosom izložili na panoima u lobiju škole. Hodnici su tako na nekoliko dana postali prava mala galerija emocija – vesela, razigrana i puna dobrih vibracija.

Osim kistova i papira, u pogon su krenula i pera… nastalo je i pokoje ljubavno pismo. Tko je kome pisao? E, to će ipak ostati naša slatka, valentinovska tajna. 

Jedno je sigurno – u našoj školi toga je dana bilo više osmijeha nego ikad. Jer ljubav, baš kao i znanje, raste kada se dijeli.

Skip to content