U prilogu možete pogledati Mjesečni kalendar aktivnosti za ožujak 2026. godine u sklopu ESF+ projekta „STEM Learning Network“ (SF.2.4.06.04.0081) ukupne vrijednosti od 297.557,55 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 295.480,70 eura, a iznos EU sufinanciranja 251.158,59 eura. Provedba projekta će trajati u razdoblju od 20. ožujka 2025. do 20. ožujka 2027. godine. Prijavitelj je Institut za razvoj ljudskih potencijala Spartak. Partneri na projektu su: Krugovi, centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište Algebra Bernays, Osnovna škola Hvar, Osnovna škola Pirovac, Osnovna škola Jakova Gotovca i Osnovna škola Mladost.

Način i detalje prijave, te program STEM radionica možete pronaći na sljedećem linkovima:

https://institutspartak.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/

https://krugovi.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/

U sklopu STEM Learning Network programa, 19. veljače u našoj je školi održana još jedna iznimno zanimljiva i dinamična radionica iz područja biologije i ekologije mora pod nazivom „Preživi kao morski mutant“. Radionicu je vodio nastavnik biologije iz Šibenika, Marino Mitrović- Matić, koji je naše učenike i ovoga puta poveo na uzbudljivo znanstveno putovanje – ravno u najsurovija morska staništa na planetu.

Odmah prelazimo na stvar: u moru nema milosti. Tko se ne prilagodi – nestane. Upravo su o toj neumoljivoj, ali fascinantnoj prirodnoj logici učenici učili kroz istraživanje triju ekstremnih morskih staništa:

1. Arktik – borba za toplinu

U arktičkim morima temperature su iznimno niske, a led i hladnoća predstavljaju najveći izazov. Glavni problem organizama jest zadržati toplinu i spriječiti smrzavanje.

Mnoge vrste razvile su zapanjujuće prilagodbe:

• ribe s antifriz-proteinima u krvi (npr. ledene ribe)

• morski sisavci poput tuljana i kitova s debelim slojem potkožnog masnog tkiva

• zbijena tjelesna građa koja smanjuje gubitak topline

• tamnija pigmentacija koja bolje upija sunčevu energiju

U svijetu gdje je hladnoća stalni neprijatelj, toplina je zlato.

2. Duboko more – mrak, tlak i borba za energiju

U dubinama oceana vlada potpuni mrak, ogroman tlak i kronični nedostatak hrane. Sunčeva svjetlost ondje nikada ne dopire.

Organizmi su razvili prilagodbe koje zvuče poput znanstvene fantastike:

• bioluminiscenciju – sposobnost stvaranja vlastite svjetlosti (npr. riba udica)

• golema usta i rastezljive želuce za hvatanje rijetkog plijena

• spor metabolizam radi štednje energije

• mekano, fleksibilno tijelo koje podnosi ekstreman tlak

U dubokom moru ne preživljava najbrži, nego najštedljiviji.

3. Bentos – život u mulju i skrivenim svjetovima dna

Bentos obuhvaća organizme koji žive na morskom dnu ili u njemu. Ovdje su najveći izazovi mulj, manjak kisika i potreba za skrivanjem.

Primjeri prilagodbi uključuju:

• plosnato tijelo za život uz podlogu (npr. listovi)

• zakapanje u sediment

• filtriranje hrane iz vode (školjkaši)

• razvoj cjevastih struktura ili rupa u podlozi za zaštitu

Na dnu mora vrijedi pravilo: tko se zna sakriti – dugo živi.

Izazov: Osmisli vlastitog morskog mutanta

Nakon što su upoznali stvarne prilagodbe morskih organizama, učenici su dobili kreativan, ali znanstveno utemeljen zadatak – osmisliti vlastitog morskog mutanta koji može preživjeti u jednom od navedenih staništa.

Radili su pomoću kartica podijeljenih u osamkategorija:

1. Morfologija (građa tijela)

• vretenasto tijelo

• plosnato tijelo

• segmentirano tijelo

• kuglasti oblik

• …

2. Specijalizirana morfologija (napredne prilagodbe)

• bioluminiscentni organ

• antifriz-proteini

• oklopne ploče

• proširene škrge

• …

3. Način kretanja

• valovito gibanje tijela

• mlazni pogon

• puzanje po dnu

• lebdenje uz minimalan utrošak energije

• …

4. Specijalizirana lokomocija (posebne sposobnosti kretanja)

• bioluminiscentno mamac-kretanje 

• hodanje po morskom dnu pomoću modificiranih peraja ili udova

• vertikalne migracije 

• mlazni pogon visoke učinkovitosti 

• pasivno nošenje morskim strujama 

• prijanjanje uz podlogu pomoću vakuumskih ili ljepljivih struktura

• …

5. Obrambeni sustav

• otrovne bodlje

• mimikrija (stapanje s okolišem)

• ispuštanje tinte

• tvrdi vanjski oklop

• …

6. Strategija prehrane

• grabežljivac iz zasjede

• filtrator

• strvinar

• simbioza s drugim organizmima

• …

7. Izvanredna prilagodba („supermoć“)

• regeneracija dijelova tijela

• proizvodnja svjetlosnih signala za komunikaciju

• ekstremna otpornost na tlak

• sposobnost hibernacije

• …

8. Način štednje energije

• spor metabolizam

• sezonska neaktivnost

• skladištenje masnih rezervi

• minimalno kretanje i čekanje plijena

• …

Iz svake kategorije učenici su morali odabrati po jednu karticu i tako stvoriti jedinstvenu kombinaciju osobina. Rezultati? Prava mala evolucijska čuda.

Od ideje do ilustracije

Nakon konačnog odabira osobina, učenici su pomoću grafičke ilustracije izrađene uz pomoć umjetne inteligencije (ChatGPT) stvorili slikovni prikaz svog mutanta te ga predstavili ostalim učenicima. Dobili smo niz maštovitih, znanstveno uvjerljivih i estetski dojmljivih ilustracija – od svjetlećih dubokomorskih lovaca do arktičkih oklopljenih „čudovišta“ s antifriz-krvlju.

Na kraju radionice održan je i kviz znanja za ponavljanje naučenog, a učenici su za svoj trud i kreativnost zasluženo primili diplome.

Koliko im je radionica bila zanimljiva i zabavna, najbolje pokazuje činjenica da su – nakon svega – poželjeli izraditi i grafički prikaz samih sebe kao morskih mutanata. Kad znanost probudi maštu, nastaje prava čarolija učenja.

Radionica je još jednom pokazala da biologija nije samo učenje pojmova, već razumijevanje života u njegovoj najčišćoj, najupornijoj formi – prilagodbi. U prirodi nema prečaca, ali ima genijalnih rješenja.

Fotografije s radionice nalaze se u prilogu.

Valentinovo, blagdan ljubavi i prijateljstva, svoje ime duguje svetom Valentinu, rimskom svećeniku iz 3. stoljeća koji je, prema predaji, u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove usprkos carevoj zabrani. Zbog svoje hrabrosti i dobrote platio je životom, a njegova priča stoljećima kasnije i dalje podsjeća da prava ljubav uvijek pronađe put.

U tom je duhu i naša škola ovih dana bila obavijena srcima, bojama i nježnim porukama. Učenici su marljivo izrađivali likovne radove nadahnute ljubavlju, prijateljstvom i toplinom, koje smo s ponosom izložili na panoima u lobiju škole. Hodnici su tako na nekoliko dana postali prava mala galerija emocija – vesela, razigrana i puna dobrih vibracija.

Osim kistova i papira, u pogon su krenula i pera… nastalo je i pokoje ljubavno pismo. Tko je kome pisao? E, to će ipak ostati naša slatka, valentinovska tajna. 

Jedno je sigurno – u našoj školi toga je dana bilo više osmijeha nego ikad. Jer ljubav, baš kao i znanje, raste kada se dijeli.

Dana 5. veljače održana je STEM Learning Network radionica iz područja biologije i ekologije mora pod nazivom „Ispod ljuske“, koju je vodio nastavnik biologije iz Šibenika Marino Mitrović-Matić. Radionica je učenicima otvorila vrata jednog tihog, ali čudesnog svijeta – svijeta riba.

Na samom početku učenici su se upoznali s osnovnim obilježjima riba: njihovom građom, načinom života, razmnožavanjem i prehranom. Naučili su kako ribe dišu pomoću škrga, kako im peraje služe za ravnotežu i kretanje te kako ljuske ne služe samo kao “oklop”, nego i kao zaštita i pokazatelj starosti ribe – baš poput godova na stablu.

U središnjem dijelu radionice uslijedio je najuzbudljiviji trenutak – sekcija ribe. Učenici su imali priliku iz prve ruke vidjeti unutarnju građu ribe: srce, škrge, probavni sustav i ostale organe. Biologija je u tom trenutku prestala biti apstraktna lekcija iz udžbenika i postala stvarna, opipljiva i — pomalo dramatična, ali vrlo poučna.

Nakon toga, pod mikroskopom su promatrali ljusku, dijelove peraje i oplođena jajašca ribe, čime su zakoračili u mikrosvijet u kojem se život počinje oblikovati još prije nego što je vidljiv golim okom. Taj tihi, gotovo poetični trenutak promatranja pokazao je učenicima koliko je priroda istodobno krhka i savršeno organizirana.

Za kraj, znanje se nije samo ostavilo da tiho sjedi u glavama – provjereno je kroz Kahoot kviz, u kojem su učenici pokazali koliko su naučili, ali i koliko brzo mogu razmišljati, povezivati i reagirati. Bilo je smijeha, natjecateljskog duha i onog slatkog osjećaja kad znaš točan odgovor.

Zašto su ribe važne?

Ribe nisu samo stanovnici mora – one su temelj morskih ekosustava. One održavaju ravnotežu hranidbenih lanaca, sudjeluju u kruženju tvari i osiguravaju život bezbrojnim drugim organizmima. Bez riba, more bi bilo samo slana pustinja. U njima kuca srce oceana.

Radionica „Ispod ljuske“ nije učenicima dala samo znanje, nego i poštovanje prema životu u moru, onom tihom, klizavom i često zanemarenom, a zapravo čudesno složenom.
Jer kad jednom zaviriš ispod ljuske – više nikad ne gledaš ribu istim očima.

U prilogu možete pogledati Mjesečni kalendar aktivnosti za veljaču 2026. godine u sklopu ESF+ projekta „STEM Learning Network“ (SF.2.4.06.04.0081) ukupne vrijednosti od 297.557,55 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 295.480,70 eura, a iznos EU sufinanciranja 251.158,59 eura. Provedba projekta će trajati u razdoblju od 20. ožujka 2025. do 20. ožujka 2027. godine. Prijavitelj je Institut za razvoj ljudskih potencijala Spartak. Partneri na projektu su: Krugovi, centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište Algebra Bernays, Osnovna škola Hvar, Osnovna škola Pirovac, Osnovna škola Jakova Gotovca i Osnovna škola Mladost.

Način i detalje prijave, te program STEM radionica možete pronaći na sljedećem linkovima:

https://institutspartak.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/

https://krugovi.hr/javni-poziv-za-ukljucivanje-djece-ucenika-na-stem-radionice/