Stručni suradnici u školi

Pedagozi su stručnjaci kojima je glavna zadaća unaprijeđenje odgojno-obrazovnog rada.

Rad pedagoga u školi možemo podijeliti na više područja:

• planiranje i programiranje
• rad s učenicima
• rad s učiteljima
• rad s roditeljima

Planiranje i programiranje uključuje:

• planiranje vlastita stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanja učitelja
• sudjelovanje u izradbi godišnjeg plana i programa škole
• planiranje rada i sudjelovanje u radu Učiteljskog vijeća

Rad s učenicima:

• u suradnji s lokalnim Zavodom za zapošljavanje, izrađuje plan i program za profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika
• u suradnji s edukacijskim rehabilitatorom i/ili psihologom izrađuje plan rada s djecom s teškoćama u razvoju
• u suradnji sa školskim liječnikom izrađuje plan zdravstvene, socijalne i ekološke zaštite učenika
• izrađuje plan kulturne i javne djelatnosti škole te sređuje pedagošku dokumentaciju
• organizira učeničke radionice i dodatnu nastavu
• organizira edukativna i odgojna predavanja za učenike, roditelje i učitelje te ih  i sam vrlo često provodi

Rad s učiteljima:

• provjeravaju realizaciju rada učitelja (nazočnost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.)
• analiziraju rezultate škole na područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl
• organiziraju istraživački rad u školama i stručno usavršavanje učitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje

Uloga stručnog suradnika pedagoga mijenja se zbog suočavanja s novim društvenim i tehnološkim promjenama u društvu. Uz stručne zadaće, kojima se potiče usvajanje vrijednosti i navika učenika koje omogućavaju cjelovit razvoj osobnosti, praćenje razvoja i postignuća učenika, pružanje savjetodavne pomoći svim subjektima, učenicima, roditeljima/skrbnicima, učiteljima/ nastavnicima – osobito pripravnicima, obveze prerastaju u ulogu voditelja, regulatora, koordinatora procesa, inovatora, organizatora, partnera/suradnika, motivatora i kreatora odgojno-obrazovnog procesa.

Neposredni odgojno-obrazovni rad stručnih suradnika pedagoga podrazumijeva:

1. praćenje i rad učenika s poteškoćama u učenju i ponašanju
2. pružanju savjetodavne pomoći onima koji trebaju pomoć u različitim odgojno-obrazovnim situacijama kao što su izbjegavanje dolaska na nastavu, dugotrajni izostanci s nastave, neprimjerena i nasilna ponašanja, pomoć u učenju i sl.

Rad s roditeljima uključuje:

• savjetodavni rad
• individualno informiranje
• pedagoške radionice na roditeljskim sastancima
• suradnju oko provedbe pedagoških mjera

Pedagog vrlo često surađuje s drugim institucijama: Centrom za socijalnu skrb, Policijskom postajom, Obrtničkom komorom, Zavodom za zapošljavanje, Zavodom za javno zdravstvo te drugim osnovnim i srednjim školama.

Pedagog nije učitelj i nije drugo ime za psihologa – što često djeca i roditelji misle.

Pedagozima je radno mjesto ured, ali često i učionica, zbornica i sve ostale prostorije u školi i van nje. Posao pedagoga obuhvaća jako puno toga. Rad s učenicima i njihovim roditeljima, na kraju ipak predstavlja njegovu srž. 

Stoga, nemojte oklijevati obratiti se pedagogu u školi  – dobit ćete savjet, uputu, podršku, prijedlog… sve što treba za donošenje neke odluke, odgovor na pitanje ili samo ideju što i kako dalje!!!

Školski knjižničar u sebi objedinjuje uloge stručnjaka (u području knjižničarstva), nastavnika i stručnog suradnika te iz toga onda proizlaze razna zaduženja.

Predstavnik je školske knjižnice i svog radnog mjesta. Često se, nažalost, o knjižničaru mogu čuti razne predodžbe i predrasude kao o osobi koja ništa ne radi, nego samo čita knjige, no knjižničari su  osobe sa znanjima iz raznih nastavnih područja, znanosti i tehnologije.

Prije svega, najveća uloga knjižničara jest sposobnost „osluškivanja“ i razumijevanja korisničkih potreba te prema tome svakom korisniku knjižnice osigurati ravnopravnu mogućnost korištenja usluga i informacija.

Za kvalitetnu upotrebu informacija, knjižničar je također i informacijski stručnjak, zna kako pronaći relevantnu građu iz različitih vrsta izvora ili medija, te ih pružiti korisnicima.
Knjižničar kao samostalan organizator i voditelj rada obavlja sve poslove knjižničarske struke:

• inventarizacija
• stručna obrada građe (katalogizacija, klasifikacija)
• zaštita i vođenje statistike
• vodi računa o opremi knjižnice
• suradnja s nastavnicima u vezi izrade knjižnične građe prema nastavnom predmetu

Iz svega proizlazi kako se od školskog knjižničara očekuje da bude:

• sveznalica, jer mora iz svih područja znati ono što korisnik od njega traži
• suvremen, jer prati razvoj informacijskog društva, umjetnosti, znanosti i tehnologije
• svestran, budući da uz knjižničarstvo vlada znanjima i vještinama iz područja odgoja i obrazovanja
• kreativan, kako bi pridonio
  kulturnom i javnom životu svoje knjižnice i škole
• prilagodljiv raznim situacijama, od
  pronalaženja sredstava za nabavu građe do suradnje s kolegama nastavnicima i učenicima
• samostalan, jer obavlja sve knjižničarske poslove, često bez mogućnosti savjetovanja s određenim stručnjakom u danom trenutku
• nezamjenjiv kada je odsutan iz profesionalnih i privatnih razloga, jer u školi nema stručnjaka koji bi ga zamijenio

Knjižničar kao nastavnik najveći dio svog vremena posvećuje neposrednom odgojno–obrazovnom radu.

Odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice obuhvaća:

• rad s učenicima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, odgajateljima, ravnateljem i roditeljima
• planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada

Prema Standardu u radu s učenicima potrebno je:

• uputiti i poučiti učenike o radu i korištenju knjižnice
• razvijati čitalačke navike
• uputiti u način i metode rada na istraživačkim zadaćama
  uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima
• pomoću referentne zbirke (enciklopedije, leksikoni, rječnici) upućuje učenike za rad i obradu određene teme ili referata